Punktovi

Stan Braslava Rabara

Konačište ilegalaca.

Moram priznati da smo mi skojevci u ono vrijeme bili zadojeni priličnom dozom revolucionarnog optimizma. Nakon ulaska SSSR-a u rat, očekivali smo opću svjetsku revoluciju, ili je barem priželjkivali. Željeli smo da odmah stupimo u otvorenu borbu protiv neprijatelja, ali umjesto toga očekivao nas je dugotrajan i težak ilegalni rad u okupiranom Zagrebu.

Braslav Rabar, "Aktiv SKOJ-a na EKVŠ-u", u: Zbornik sjećanja: Zagreb 1941 – 1945, sv. 2, ur. Lutvo Ahmetović i dr. (Zagreb: Gradska konferencija SSRNH – IHRPH – ŠK, 1983), 263.

Zajedno s članovima Partije, kandidatima, skojevcima i simpatizerima NOP-a, udarne grupe su vršile mnoge akcije i sabotaže. Prvih dana okupacije vršene su manje sabotaže i diverzije. Onesposobljavali su se električni motori, strugovi, vagoni, lokomotive, dizalice... Oštećivali su se vodovodi, plinski, električni, signalni i zračni uređaji. Uništavali su se različiti izrađeni predmeti...

Šukrija Bijedić, "Neustrašivi željezničari", u: Zbornik sjećanja: Zagreb 1941 – 1945, sv. 2, ur. Lutvo Ahmetović i dr. (Zagreb: Gradska konferencija SSRNH – IHRPH – ŠK, 1983), 131.

Izuzetnu je važnost u prvo vrijeme imalo skupljanje Narodne pomoći, koja se nije sastojala samo u davanju novčanih priloga. Osim opskrbe prvih partizanskih jedinica, u okupiranom je Zagrebu valjalo rješavati još niz akutnih problema. Još je uvijek bilo dosta drugova ilegalaca koji su bili na popisu ustaške policije te ih je ona tražila. Trebalo se pobrinuti za njihov smještaj i pojedince pripremati za odlazak na prvi oslobođeni teritorij. [...]
U toku godine 1941. viša veza bio nam je u prvo vrijeme Zdravko Pečar, koji je bio ilegalac te je ubrzo otišao u partizane. Zatim smo imali vezu preko druga Tvrtka Seljana, također ilegalca (obojica su bila smještena u mojem stanu, sada Ulica socijalističke revolucije 18/IV). Međutim, Seljan je u akciji napada na ustašku sveučilišnu bojnu kod Botaničkog vrta bio uhapšen i ubrzo strijeljan. Kada bismo neočekivano izgubili vezu, ponovo smo je dobivali preko odbora za Narodnu pomoć. U kasnom ljetu i ranoj jeseni vezu smo održavali preko druga Gluhaka, koji je kasnije bio uhapšen i protiv njega i drugova vodio se javni proces u Okružnom sudu na Zrinjevcu u zimi 1941 — 1942. Poslije Gluhaka veza nam je bio jedan drug s nadimkom Dugi (Josip Kulušić). [...]
U početku 1942. godine veoma je bila pojačana akcija za proširivanje redova NOP-a, te je bio podvrgavan kritici rad koji je bio vezan samo na uske partijske i klasne interese. [...]
U to je vrijeme i organizacija SKOJ-a u Zagrebu pretrpjela određene promjene. Pri Mjesnom komitetu formirana su tri skupa, i to za sveučilišnu, srednjoškolsku i radničku omladinu. Prema tome, tada je rukovodstvo SKOJ-a na Zagrebačkom sveučilištu bilo usredotočeno u tzv. Sveučilišnom skupu. Drug Blažić je u to vrijeme bio član tog skupa. [...]
Osobita važnost davala se akcijama udarnih trojki i tačno je utvrđivan način njihova spajanja. Nijedan od članova trojki nije smio čekati na ulici svoje drugove. Dolazak je morao biti nadasve točan, a obično se nije utvrđivalo mjesto, nego čitava ulica. Jedni su dolazili s jedne strane, drugi s druge, te su se negdje u sredini ulice sastajali po znakovima raspoznavanja i lozinkama. Ako netko slučajno nije došao, nije se čekalo. No, to se događalo samo zbog više sile, hapšenja, neočekivane bolesti i sl.
Sveučilišni odbor Narodne pomoći [1942.] više nije postojao. Za Narodnu pomoć bili su zaduženi pojedini drugovi i u Mjesnom komitetu, i u ostalim skupovima, koji su se brinuli za preuzimanje i dostavu skupljenog materijala i novčanih priloga. Tako je za Narodnu pomoć u Mjesnom komitetu SKOJ-a bio zadužen student Satler, koji je kasnije postao zla kob čitave organizacije SKOJ-a u gradu Zagrebu. Njega je potkraj rujna 1942. dok je preuzimao neki materijal, mislim da je to bio sanitetski u većem omotu, iznenadila ustaška policija. Na saslušavanju se u početku dobro držao, ali je kasnije, pod poznatim metodama ustaških mučenja, počeo priznavati i nije se mogao više zaustaviti te je potpuno prešao na njihovu stranu i raspričao se previše. Bio je to velik uspjeh ustaške policije, koja je zahvaljujući Satleru napravila duboki prodor u organizaciju SKOJ-a u gradu Zagrebu. Razbijen je bio Mjesni komitet i sva tri skupa — sveučilišni, srednjoškolski, pa i onaj radničke omladine.

Braslav Rabar, "Aktiv SKOJ-a na EKVŠ-u", u: Zbornik sjećanja: Zagreb 1941 – 1945, sv. 2, ur. Lutvo Ahmetović i dr. (Zagreb: Gradska konferencija SSRNH – IHRPH – ŠK, 1983), 264-268.

Podijeli

Slojevi

Punktovi otpora

Punktovi otpora

PRETRAGA

Traži

Filter

Punktovi otpora

Tajni punkt/skladište u liftu i podrumu zgrade

Trg kralja Petra Krešimira IV 6
Gimnazija

Križanićeva
Ilegalni stan Palčecovih

Tvrtkova 6
1. I. 1940. - 31. VIII. 1942.
Tvornica čepova Higiea

Ljudevita posavskog 48
XII. 1940. - 1941.
Partijska tehnika

Derenčinova 21
XII. 1940. - VIII. 1941.
Tvornica trikotaže Gaon

Uglovnica Banjavčićeve i Tuškanove
Radionica postolara Ćovrana

Trg žrtava fašizma 12
1941.
Demonstracije pod vodstvom Dragice Končar

Kvaternikov trg
4. I. 1941.
Sastanci Narodne pomoći

Zvonimirova 43
IV. 1941.
Mljekarstvo majke drugarice Klašnje

Tomašićeva
IV. 1941. - 1942.
Mljekarstvo Kos

Bulićeva 14
Radionica popluna Miška Patačića Crnog

Vlaška 92
10. IV. 1941.
Slavko Kvaterin proglašava osnutak NDH

Vlaška 116
10. IV. 1941.
Mučenja Ivice Gretića, Blaža Mesarića, Mire Paut i Josipa Matišiča 1941. godine u UNS-u

Zvonimirova 2
10. IV. 1941. - XII. 1941.
Krojačka radionica M. Pribanića

Vlaška 94
10. IV. 1941. - 4. VII. 1942.
Konzumna zadruga željezničara

Draškovićeva 47
10. IV. 1941. - 1944.
Ministarstvo ruda

Križanje Vlaške i Draškovićeve
10. IV. 1941. - 8. V. 1945.
Ustaško redarstvo

Račkoga 9
10. IV. 1941. - 8. V. 1945.
Zatvor UNS-a i GESTAPO-a

Trg žrtava fašizma 10
10. IV. 1941. - 8. V. 1945.
Glavna vojna bolnica

Vlaška 87
10. IV. 1941. - 8. V. 1945.
Stan Braslava Rabara

Zvonimirova 18
Sjedište Gestapoa

Trg kralja Petra Krešimira IV 1
Postolarska radionica Elita

Tomašićeva 6
Krojačnica Nikole Slivonje

Draškovićeva 6
11. IV. 1941. - V. 1945.
Tvornica ulja

Branimirova 71
V. 1941.
Ilegalni stan Božene Brlečić i Voje Kovačevića

Vlaška 70D
V. 1941.
Trgovina čelikom

Martićeva 14
Radionica Ford

Martićeva 13
Tvornički kompleks Penkala (Nada Dimić)

Blok Branimirova – Erdödijeva
V. 1941. - X. 1942.
Crveni križ

Crvenog križa 14
V. 1941. - V. 1945.
Emitiran poziv na oružanu borbu protiv okupatora i domaćih izdajnika

Tuškanova 15
VII. 1941.
Sklonište Jože Turkovića nakon bijega iz Kerestinca

Heinzelova 48
14. VII. 1941. - 7. IX. 1941.
Ilegalni stan Anice Rakar-Magašić

Trg žrtava fašizma 15
VIII. 1941. - XII. 1941.
Punkt za raspodjelu materijala

Križanje Heinzelove i Martićeve
IX. 1941. - XII. 1941.
Napad na ustaše

Vrbanićeva
14. IX. 1941.
Kafić Sidro

Vlaška 42
14. IX. 1941.
Hapšenje Mlinarića i drugova nakon provale Akcije stadion

Križanje Heinzelove i Kvaternikovog trga
Atentat na njemačke avijatičare

Ugao Zvonimirove i Rusanove ulice
30. IX. 1941.
Ilegalni stan drugarice Kokotović

Bulićeva ulica
10. XII. 1941.
Matični odbori AFŽ-a osnivani pri tvornicama i poduzećima u Zagrebu

Blok Branimirova - Erdodijeva
1942.
Demonstracije žena

Branimirova tržnica
23. III. 1942.
Stradanje Josipa Kulušića

Tome i Petra Erdödyja 9
3. IX. 1942.
Stan Benka Horvata

Vlaška (oko radio stanice)
1943. - XI. 1944.
Njemačko redarstvo

Trg žrtava fašizma 4
Pogibija Josipa Preskara

Vlaška 86A
9. III. 1943.
Mučenje Božene Žakman u UNS-u 1944. godine

Zvonimirova 2
V. 1944.
Diverzija u Tvornici ulja

Branimirova 71
20. I. 1945.
Prvi štab za oslobođenje grada

Tomašićeva 7/II
5. V. 1945. - 6. V. 1945.
Borbe za radiostanicu

Vlaška 116
8. V. 1945. - 9. V. 1945.
Mučenje i ubojstvo Vere Solar u UNS-u

Zvonimirova 2